Trgovinski koridor spaja Srbiju i Indiju
Ovaj koridor povezuje Indiju, zemlje Persijskog zaliva (Saudijska Arabija i UAE), Izrael i Evropu u jedinstvenu trgovinsku i logističku mrežu, dok su se SAD deklarisale kao podržavalac projekta. Iako deluje kao saradnja politički udaljenih aktera, zajednički interesi su jasni. Indija nastoji da ojača svoj globalni ekonomski uticaj i obezbedi nove izvozne rute ka Evropi. Evropska unija podržava inicijativu kao način diversifikacije trgovinskih tokova i smanjenja zavisnosti od postojećih ruta, dok SAD ovim slabi svog najvećeg rivala, Kinu. Zemlje Zaliva i Izrael nastoje da se pozicioniraju kao ključna tranzitna čvorišta u ovoj igri moći.
IMEC predstavlja alternativu kineskoj inicijativi „Pojas i put“, ali i Sueckom kanalu, čija je bezbednost poslednjih godina dovedena u pitanje. Planirano je da roba iz indijskih luka brodovima stiže do Arapskog poluostrva, zatim železnicom do izraelskih mediteranskih luka, odakle bi ponovo brodovima išla ka evropskim lukama, poput Trsta, Pireja i Marselja. Posebno mesto u ovoj mreži ima luka Trst, koja se ističe razvijenom železničkom i intermodalnom povezanošću sa centralnom Evropom. Zahvaljujući tome, Trst se nameće kao jedna od glavnih evropskih kapija za robu iz Indije. Za Srbiju, ovaj proces otvara značajnu stratešku priliku, usled njene geografske blizine luci Trst i položaju koji je kapija ka istočnoj Evropi.
Srbija može vrlo dobro da se pozicionira kao ključna tranzitna i logistička tačka između IMEC koridora i jugoistočne Evrope. Posebno je važna mogućnost povezivanja luke Trst sa lukom Konstanca u Rumuniji preko Srbije. Obe luke imaće značajnu ulogu u trgovini i budućoj obnovi Ukrajine, što Srbiji daje priliku da postane važna karika u novoj evropskoj logističkoj mreži. Intenzivnija železnička i infrastrukturna saradnja sa Italijom i razvoj modernih transportnih pravaca kroz Srbiju time nisu samo tehničko pitanje već pitanje strateškog pozicioniranja.
Jačanje uloge Srbije u ovim procesima donelo bi povećanje tranzitnih prihoda, ali i dugoročne koristi. Prirodna posledica je i rast investicija u logističke centre, industrijske zone i prateću infrastrukturu, što može podstaći novi industrijski razvoj i otvaranje radnih mesta. Srbija bi, zahvaljujući geografskom položaju i postojećoj industrijskoj bazi, mogla da privuče kompanije koje žele da proizvodnju približe evropskom tržištu.
Važan aspekt je i produbljivanje ekonomske saradnje sa Indijom, na kojoj se već i radi. Kao jedna od najbrže rastućih ekonomija sveta, Indija traži pouzdane partnere i logističke baze u Evropi. Srbija može da ponudi povoljne troškove, geografsku poziciju i pristup regionalnim tržištima, čime bi postala atraktivna destinacija za indijske investicije koje za krajnji cilj imaju evropsko tržište. Srbija, koja ima pristup tržištu EU i koja se nalazi na njenoj geografskoj granici, time ima komparativnu prednost u ovom slučaju.
IMEC tako za Srbiju nije samo novi trgovinski koridor već prilika za snažnije uključivanje u savremene globalne lance vrednosti. Blagovremeno uključivanje u ovu inicijativu može doprineti većoj ekonomskoj stabilnosti, investicijama i dugoročnom razvoju u uslovima sve izraženije transformacije svetske trgovine.